Nakon dugog najavljivanja, nova 5G mreža stigla je diljem svijeta, pa i u Hrvatsku na velika vrata i postaje svakodnevna realnost.
Počeci su bili još prošlog ljeta kad je CNET proveo speed test 5G-a diljem svijeta, konkretno od Chicaga, Londona, Sidneya pa sve do Seula.
Rezultati su pokazali nevjerojatnu brzinu, ali i limitiran prijenos na određenim frekvencijama.
Ova nova tehnologija prikazuje unaprjeđenje, no implementacija je dosta spora iako se već odvija u gradovima diljem svijeta.
Razlozi za to su teorije o povezanosti koronavirusa i 5G mreže zbog kojih je nova mreža naišla na istaknuto neodobravanje od brojnih pojedinaca i grupa u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj.
Činjenica jest i da je zbog zaustavljanja ekonomije zbog koronavirusa i implementacija nove mreže nešto sporija.
Manjak informacija i neznanje o novoj tehnologiji maknulo je iz fokusa da brzina koju nudi nova mreža može poboljšati tehnologije poput automatskih automobila, virtualne realnosti i telemedicinskih servisa poput automatskih operacija.
S vremenom će upravo ona povezivati svu opremu i tehnologiju.
Na tržištu se polako pojavljuju mobilni uređaji s 5G koji nude iznimnu brzinu, no i dalje postoji opreznost zbog problema s kompatibilnošću tih uređaja i ostalih tehničkih poteškoća.
Realno, i ovoj tehnologiji treba dati vremena da se uskladi i prilagodi.
No, prije nego počnemo koristiti novu tehnologiju, ne bi bilo loše da razjasnimo što je 5G, kako radi 5G, gdje postoji 5G u Hrvatskoj te što je istina o 5G mreži, a što nije.
Što je 5G?
5G, nakon 2G, 3G i 4G mreže je peta generacija mobilne tehnologije koja obećava povećanje brzine, pokrivenosti i responzivnosti bežične povezanosti.
Ova peta generacija može pružiti brzine do 1 gigabit po sekundi što je do 100 puta brže od trenutne brzine povezanosti, a čak i brže od one brzine koju možemo dobiti optičkim kablom.
Za usporedbu, s ovom brzinom mogli biste skinuti sezonu omiljene serije u nekoliko sekundi.
Smatra se da je prva takva mreža u svijetu puštena u listopadu 2018. godine, no postoje previranja oko toga je li to zapravo bila prva 5G mreža s obzirom na to da nije prošla standarde oko kojih se industrija dogovorila.
Među tim dogovorima je i taj da brzina treba biti između 300 megabita po sekundi do 1 gigabajta po sekundi.
Kako radi 5G?
Ova se mreža širi kroz nove radiovalove, frekvencije.
U početku se koristio samo visok spektar frekvencija s manjim dometom, ali većim kapacitetom, a sada se koristi i spektar nižih frekvencija koji lakše prolazi veće udaljenosti te lakše prolazi kroz zidove i druge prepreke.
T-Mobile primjerice koristi niže frekvencije.
Postoje tri različite metode za izgradnju 5G-a:
- nisko pojasne 5G mreže koje nude veliku pokrivenost, ali brzinu koja je tek oko 20% brža od 4G mreže
- visoko pojasne 5G mreže koje nude veliku brzinu, ali se signal teže rasprostire i teško prolazi kroz zidove i druge prepreke
- srednje pojasna 5G mreža koja nudi veću brzinu, bolju pokrivenost i dostupnost
Neki operateri već imaju izgrađenu infrastrukturu za odašiljanje signala, no većina se tek mora izgraditi.
Kako bi korisnici na kraju dobili srednje pojasnu mrežu s dobrom ravnotežom brzine i pokrivenosti, potrebno je izgraditi novu infrastrukturu i to na relativno maloj udaljenosti. To uključuje gradnju nove infrastrukture.
Koje su prednosti ovakve mreže?
Brzina povezanosti nije jedina prednost koju dobivamo novom mrežom. Jedna od istaknutijih je i niska latencija ili vrijeme kašnjenja (lag, response time).
Latencija je vrijeme čekanja, odnosno vrijeme koje protekne od trenutka zahtjeva za podatcima do trenutka dok se ti podatci ne pojave. Uzmimo za primjer da na računalu želite gledati video.
Trenuci između klika na link i početka prikazivanja su latencija (response time).
S trenutnom brzinom mreže, to kašnjenje može trajati oko 20 milisekundi. Premda se to ne čini kao puno vremena, to smanjuje na manje od jednu milisekundu.
Zamislite koliko brzo se tada učitava video.
U redu, možda nam u životu nije prijeko potrebno da nam se video očita u manje od jedne milisekunde, no evo primjera kako brzina 5G donosi prednosti i u drugim pogledima današnje i buduće tehnologije.
Ovo minimalno vrijeme kašnjenja omogućit će medicinske operacije na daljinu bez poteškoća, realne video pozive i video konferencije bez zastajkivanja, ali i da jednog dana automatski automobili mogu dovoljno brzo međusobno komunicirati.
Među tehnologijama koje postaju dio svakodnevice je i povezanost velikog broja uređaja putem jedne mreže ili ‘internet stvari’ (internet of things).
5G mreža će brže i lakše povezivati veći broj uređaja.
Ova vrsta povezanosti osmišljena je za poslovanja u kojima nije potrebna stalna povezanost, primjerice na farmama – uz ovu brzinu baterije za neke uređaje mogle bi izdržati godinama, a opet pravovremeno i brzo slati potrebne podatke.
Hoće li ova mreža biti biti skuplja?
Kako se za sada čini, da, cijena 5G će neovisno o operateru biti visoka.
Pretpostavka je da će se s vremenom cijene spustiti jer će ono postati dio svakodnevice, a neki operateri već sada nude promotivne pakete s nešto nižim cijenama.
Usput, neki operateri koriste nazive poput 5GE, 5G UW ili 5G Plus. Nazivi predstavljaju vrstu i brzinu povezanosti kod različitih operatera.
Primjerice neki operateri koriste naziv UW koji znači Ultra Wideband ili za sada najbržu povezanost, dok neki isto to nazivaju 5G Plus. Ovdje možete pogledati sve nazive koji se koriste, proučite ih kako ne biste pali pod marketinški trik.
Gdje postoji 5G infrastruktura?
Većina zemalja za sada koristi srednje pojasnu 5G mrežu, a T-Mobile je za sada jedini koji tvrdi da će omogućiti svjetsku pokrivenost 5G-om.
Konkretno, navode da će pokriti 6.000 gradova i više od dvije trećine kompletne populacije.
Doduše, ako nastave koristiti samo spektar niže frekvencije neće se dobiti pretjerano velika razlika od 4G signala, možda do 20% brže.
Američke tvrtke AT&T te Verizon također imaju planove svjetske pokrivenosti novim signalom, no po dosadašnjim tvrdnjama, i oni će ići s nisko pojasnom mrežom.
Gdje je 5G u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj je pilot grad s 5G mrežom bio Osijek koji je prvi postao dio zajedničke europske vizije povezanost gigabitnog društva.
U ostatku Hrvatske ova mreža se tek ispituje.
HAKOM je privremene dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra u frekvencijskom pojasu izdao na područjima Zagreba uključujući područje Samobora i Svete Nedelje te Zračne luke Franjo Tuđman, Osijeka, Rijeke, Splita, otoka Krka, Dubrovnika, Hvara, Novalje, Jastrebarskog, Raba, Bjelovara, Novske i Varaždina.
Izgradnja 5G mreža u Hrvatskoj može se očekivati pri kraju 2020. godine kada HAKOM obavi proces prodaje odnosno dugoročni najam radio frekvencijskog spektra.
Kako koristiti mrežu?
Nažalost 5G se ne može koristiti bez uređaja koji se može spojiti tu mrežu. Za sada je podržava nekoliko uređaja koji su izašli krajem 2019. godine, no očekuje se sve veći broj uređaja s mogućnosti povezivanja.
Zdravstveni rizici 5G mreže
Najveće negodovanje zajednice dolazi zbog navodnih zdravstvenih rizika ove mreže.
Brojne teorije o tome da 5G ubija ptice, pčele i ljude potkrijepljene su lažnim fotografijama ili fotografijama koje su nastale nevezano uz tvrdnje o 5G.
Brojne takve teorije su i opovrgnute, no i dalje postoji zabrinutost oko zdravstvenih posljedica 5G-a.
Ne postoji mnogo istraživanja koja pokazuju konkretne negativne ili nikakve posljedice ove mreže.
Najveća doza zabrinutosti nastaje zbog radijacije, no mnogi znanstvenici napominju kako ta radijacija ne bi trebala biti štetna za ljudski organizam.
Primjerice, mnogi se oslanjaju na to što je WHO označila mobilni signal kao potencijalno kancerogen, no na toj listi nalazi se i brojno voće i povrće koje mnogi konzumiraju na dnevnoj bazi.
Postoji li povezanost između koronavirusa i 5G mreže?
Za kraj smo se morali dotaknuti i ovoga. Odgovor je ne.
Kao i kod zdravstvenih rizika, postoje brojne teorije, no ne postoji znanstvena dokazanost povezanosti koronavirusa i 5G mreže.
Za još više vijesti iz tech svijeta, pratite naš DuplicoIT tech blog.