Što je poslovanje u cloudu (oblaku) i sve što trebate znati o oblacima (a ne tiče se vremenske prognoze)
Cloud computing/cloud poslovanje ili poslovanje u oblaku uobičajeno se odnosi na izdvajanje svih ili jednog dijela aplikacija i/ili podataka koje su smještene na vlastitim serverima, u podatkovne centre koji imaju programsku podršku i virtualne servere – ovo se tipično odvija putem interenta.
Podatkovni centri predefinirani su za prihvat podataka, te imaju odgovarajuću mrežnu podršku koja omogućava brzo i nesmetano korištenje svih podataka – jednako kao da se nalaze na lokalnoj mreži tvrtke.
Kako poslovanje u cloudu funkcionira?
Umjesto da postanu vlasnici vlastite IT infrastrukture ili podatkovnog centra, tvrtke mogu unajmiti pristup bilo čemu, neovisno o tome radi li se o aplikacijama ili mjesta za pohranu kod pružatelja cloud usluga.
Jedna od prednosti korištenja usluga poslovanja u cloudu je ta da tvrtke u potpunosti mogu izbjeći trošak kupovine i kompleksnost održavanja vlastite IT infrastrukture i umjesto toga platiti upravo ono što koriste, onda kad to koriste.
S druge strane, pružatelji usluga poslovanja u cloudu, imaju korist od pružanja iste vrste usluge širokom spektru korisnika.
Koje su dostupne usluge kod poslovanja u oblaku?
Usluge poslovanja u oblaku danas obuhvaćaju širok spektar opcija, od osnovnog mjesta za pohranu podataka, do procesuiranja umjetne inteligencije ili standardnih uredskih aplikacija.
Više-manje bilo koja operacija koja od vas ne zahtjeva da budete fizički blizu računalnom hardveru koji koristite, sad može biti dostavljena putem cloud tehnologije.
Koji su primjeri poslovanja u oblaku?
Poslovanje u cloudu uključuje velik broj usluga kao što su maili servisi ili cloud backup fotografija pohranjenih na Vašem pametnom telefonu pa sve do usluga koje omogućavaju velikim organizacijama da pohranjuju svoje podatke i pokreću sve svoje aplikacije iz oblaka.
Netflix primjerice se oslanja na usluge poslovanja u oblaku kako bi s njega pokretao svoju uslugu streamanja sadržaja, ali i u njemu držao i sve svoje ostale sustave potrebne za funkcioniranje servisa.
Poslovanje u cloudu polako postaje opcija prvog izbora za mnoge aplikacije: proizvođači softvera pojačano nude svoje aplikacije u obliku usluga preko interneta, kao zamjenu za dosadašnje samostalne proizvode, osobito u trenutcima kada žele privući što više kupaca.
Bez obzira na brojne prednosti, poslovanje u oblaku ima i svojih mana, a kasnije u tekstu ćemo obraditi neke od njih.
Zašto se to zove „poslovanje u oblaku“?
Osnovni koncept koji stoji iza poslovanja u oblaku je da su lokacija s koje usluga dolazi i mnogi detalji kao što su hardver ili operacijski sustav na kojem radi, korisniku su u potpunosti nebitni.
Imajući to u vidu, metafora oblaka posuđena je iz starih shema telekomunikacijskih usluga u kojima je je telefon (i kasnije internet) često bio predstavljen simbolom oblaka – kako bi se dalo do znanja da se radi o nekoj skupini podataka.
Naravno, radi se o pretjeranom pojednostavljanju tematike jer za mnoge korisnike, lokacija njihovih podataka i usluga ipak predstavlja ključno pitanje.
Crtice iz povijesti cloud poslovanja
Poslovanje u cloudu, termin je koji se koristi od ranih godina ovog stoljeća, ali i koncept najma računalnih usluga započeo je sredinom prošlog stoljeća – kad su računalni biroi omogućavali korisnicima najam prostora na mainframeu.
Ovakve usluge dijeljenja resursa uvelike su pregažene razvojem tehnologije, radi kojeg je i posjedovanje osobnog računala, postalo cjenovno prihvatljivije.
Ovaj razvoj slijedilo je osnivanje korporativnih podatkovnih centara u kojima bi tvrtke pohranjivale ogromne količine podataka.
Koncept iznajmljivanja pristupa računalnoj opremi nekoliko se puta vraćao kao trend te kulminirao današnjim modernim poslovanjem u oblaku.
Koliko točno je oblak „težak“?
Izgradnja infrastrukture koja podupire poslovanje u cloudu, financijski vrijedi više od trećine svih sredstava potrošenih na IT na svjetskoj razini.
Kao rezultat, vidljiv je trend pada potrošnje sredstava namijenjenih tradicionalnim IT infrastrukturama smještenim unutar tvrtki, a sve veći dijelovi poslova sele u oblak – bez obzira radi li se o oblacima dostupnim velikom broju korisnika ili privatnim sustavima koje velike tvrtke grade za vlastito poslovanje.
Broj tvrtki koje posluju u cloudu svake godine bilježi značajan rast, a analitičari predviđaju da će u sljedećoj godini polovica tvrtki koje dio poslovanja u ovom trenutku imaju u oblaku – u potpunosti prijeći na ovu vrstu poslovanja.
Mali tečaj cool kratica, a prva je je: IaaS (Infrastructure-as-a-Service) ili model infrastrukture kao usluge
Poslovanje u oblaku može se razbiti na 3 modela poslovanja: model infrastruktura kao usluga (IaaS) – odnosi se osnovni „građevni materijal“ računarstva koji se može unajmiti – fizičke ili virtualne servere ili mjesta za pohranu podataka ili umrežavanje.
Ovaj model privlačan je tvrtkama koje grade on-demand aplikacije i žele sami kontrolirati svaki aspekt, ali važno je istaknuti da taj model zahtjeva od tvrtki da imaju napredne tehničke vještine potrebne za provedbu.
Ukoliko se konzultiramo s Google tražilicom, saznat ćemo da čak dvije trećine IaaS korisnika smatra da je ovaj model skratio vrijeme potrebno za lansiranje novih aplikacija i usluga te je značajno smanjio sveobuhvatne troškove održavanja.
S druge strane, polovica korisnika izjavila je da IaaS nije dovoljno siguran za osjetljive podatake.
Mali tečaj cool kratica br 2: PaaS (Platform-as-a-Service) ili model platformi kao usluge
Model platformi kao usluga (PaaS) sljedeći je sloj korištenja poslovanja u cloudu.
Ovaj model, osim usluga koje se koriste u IaaS modelu (fizički ili virtualni serveri, mjesta za pohranjivanje ili umrežavanje) uključuje i alate i software koji su potrebni developerima za izradu aplikacija što može uključivati; middleware, upravljanje bazama podataka, operativni sustavi i alati koji se koriste za razvoj softwarea.
Zadnji dio malog tečaja cool kratica; Saas (Software-as-a-Service) ili model software-a kao usluge
Saas ili model softwarea kao usluga zapravo je oblik poslovanja u oblaku na koji je većini korisnika najpoznatiji. Operativni sustav i hardware koji se nalazi u pozadini, krajnjem korisniku je potpuno nebitan jer uslugi pristupa putem web pretraživača ili putem aplikacije, a usluga se obično formira i naplaćuje po korisniku ili po korištenju.
Ukoliko nešto bitno ne poremeti trendove (što je malo vjerojatno), SaaS će sasvim sigurno još neko vrijeme ostati dominantni model poslovanja u cloudu, a njegov procjenjeni udio sudjelovanja u totalnim cloud uslugama sljedeće godine iznositi će oko 60%.
Troškovi koji ulaze u ovaj model sastavljeni su od većinski od aplikacija i infrastrukturnog softeware-a, a potrošnja će se uglavnom odnositi na kupovinu aplikacija.
Ima li poslovanje u cloudu svojih prednosti ili ste upravo izgubili 5 minuta svog života bespotrebno?
Naravno da ima! Jedan od primarnih ciljeva DuplicoIT-a je upravo ušteda vremena i novca, neovisno radi li se o praktičnim savjetima ili o superiornim rješenjima kreiranim uz konzultaciju s klijentima.
Konkretne prednosti ove vrste poslovanja, varirat će ovisno o vrsti poslovanja u oblaku koje se koristi, ali uglavnom se svodi na to da se ušteda odnosi na činjenicu da tvrtke ne trebaju kupovati niti održavati vlastitu računalnu strukturu.
Kupovina servera, ažuriranje aplikacija ili operativnih sustava a samim time i rješavanje zastarjele opreme, operacije su koje umjesto na tvrtku, prelaze na vašeg odabranog dobavljača cloud rješenja.
Za aplikacije kao što su e-mail, potpuno je smisleno odabrati cloud rješenje, umjesto da tim poslom zamarate vlastite djelatnike. Tvrtke specijalizirane za pružanje ovakve vrste usluge zapošljavaju profesionalce koji se bave isključivo tom tematikom i puno će brže i kvalitetnije odgovoriti izazovima te osigurati sigurnost i efikasniju uslugu krajnjem korisniku.
Korištenje usluga poslovanja u cloudu, tvrtkama omogućava brže testiranje i implementaciju projektnih koncepata bez velikih popratnih troškova – obzirom da tvrtke plaćaju isključivo resurse koje koriste. Upravo ovaj koncept poslovne agilnosti zagovaratelji cloud poslovanja istaknuti će kao primarni benefit ove vrste poslovanja.
Mogućnost lansiranja nove usluge, bez vremena i truda povezanog s tradicionalnom IT nabavom trebalo bi značiti i mogućnost bržeg lansiranja novih proizvoda, a ukoliko se proizvod u kratkom roku pokaže popularnim – elastičnost cloud poslovanja omogućiti će i brže unapređenje istog.
Za tvrtke koje imaju aplikacije kod kojih postoje značajne razlike u intenzitetima korištenja, npr aplikacije koje se pojačano koriste u određeno doba tjedna ili godine, ima popunog financijskog smisla hostati ih u cloudu, umjesto ulagati u opremu koja dio vremena ostaje neaktivna.
Prelazak na poslovanje u cloudu, osobito za aplikacije ili servise kao što su e-mail ili CRM, preselili će teret s internog IT osoblja, a ukoliko takve aplikacije ne generiraju neke kompetitivne prednosti, drugog utjecaja na poslovanje ne bi trebalo biti.
Prednosti i mane poslovanja u cloudu
Poslovanje u cloudu nije nužno jeftinije, jednako kao što ponekad dugoročni najam nije jeftiniji od kupovine. Ukoliko postoji jasna vizija o tome što će se od aplikacije očekivati, moglo bi biti ekonomičnije osigurati tu uslugu unutar tvrtke.
Neke tvrtke mogle bi oklijevati u selidbi osjetljivih podataka, na mjesto gdje ih drži i konkurencija. Selidba u SaaS aplikaciju, mogla bi značiti da koristite jednake tehnologije kao suparnici, a samim time gubite komparativne prednosti koje u suprotnom možda možete imati.
Iako je relativno jednostavno započeti korištenje nove cloud aplikacije, migracija postojećih podataka ili aplikaciju u oblak puno je kompliciranija i skuplja.
Postoji još jedan logičan detalj koji će možda neke korisnike odbiti od korištenja usluga cloud poslovanja – svojim aplikacijama možete pristupiti samo ako internetsku vezu .
O kojim sve troškovima trebam razmišljati prije prelaska na poslovanje u cloudu?
Za početak, važno je imati jasnu spoznaju o tome koji je trošak vaše trenutne infrastrukture. Mnogo je faktora koje također treba ubrojati u računicu: kao što su trošak posjedovanja podatkovnog centra i trošak fizičkog hardvera.
Također je potrebno uračunati trošak aplikacija – hoćete li prestati s korištenjem, hostati ih neizmjenjene u cloudu ili ih u potpunosti izgraditi ispočetka, a sve te varijante sa sobom nose različite troškove.
Kalkulacija isplativosti poslovanja u cloudu također treba sadržavati troškove zaposlenika (njih se često zaboravlja) te spoznaju o tome koliko će brzina poslovanja koje cloud omogućuje utjecati na financijski efekt brzog lansiranja novog proizvoda.
Svaka kalkulacija također u obzir treba uzeti i potencijalne minuse suradnje s jednim pružateljem usluga s kojem ste vezani.
Koliko je poslovanje u cloudu sigurno?
Ovo je jedno od pitanja koje muči mnoge tvrtke – kako funkcionira sigurnost koja migracijom na cloud prestaje biti pod punom kontrolom matične tvrtke. Unificirani odgovor ne postoji, ali načelno sigurnost poslovanja u cloudu ovisi i o tome koliko su sigurni vaši trenutni sustavi.
Da vas utješimo, pružatelji cloud usluga ulažu ogromne resurse i napore u zaštitu svoje infrastrukture – svakako veće od onih koje si jedna manja tvrka može priuštiti lokalno.
Nebo ima stratuse, kumuluse i nimbuse, a cloud poslovanje – javni, privatni i hibridni oblak.
Javni oblak
Javni oblak klasničan je model računalstva u oblaku. Korisnici mogu pristupiti analizi velikih skupova podataka kroz internetsku vezu. Jedan od benefita ovog tipa je da se pružatelji cloud usluga mogu nositi s bilo kojim obujmom posla i usluge koju pružaju velikom broju klijenata.
Ovaj model se uobičajeno upotrebljava i za pohranu manje važnih podataka. Nudi opcije fleksibilnog rezerviranja ili otkazivanja prostora za pohranu i time čini kontrolu troškova lakšom.
Privatni oblak
Privatni oblak infrastrukturno je najviše namijenjen poduzećima. On omogućava organizacijama da koriste neke od prednosti javnog oblaka ali bez nesigurnosti prepuštanja kontrole nad podatcima nekom drugome.
Korisnici privatnog oblaka smatraju da ovom varijantom dobivaju najviše kontrole, sigurnosti osiguranje privatnosti. Naravno, ovaj tip poslovanja i dodatni benefiti nose sa sobom i financijski efekt.
Hibridni oblak
Najjednostavniji opis hibridnog oblaka je: „malo ovog, malo onog pomiješanog zajedno“. Hibridni oblak objedinjuje većinu funkcija javnog i privatnog oblaka – u ovom slučaju se lokalna infrastruktura može prilagoditi uobičajenim uvjetima rada, ali može koristiti i opcije povećanja računalne snage i pohranjivanja u periodima povećane potražnje.
Nakon sezone opterećenja, resurse je ponovo moguće smanjiti. Ova varijanta je puno jeftinija od rezerviranja računalne snage u periodima u kojima ona uopće nije potrebna.
Koja je važnost zemljopisne lokacije za poslovanje u cloudu?
Iako se na prvu čini da je zahvaljujući razvoju IT-a, zemljopisna lokacija postaje sve manje bitna – u ovom slučaju to nije potpuno istinito.
Geopolitička situacija nameće značajne promjene korisnicima i pružateljima usluga poslovanja u cloudu. Prva stvar je inicijalno kašnjenje: ako aplikacija pristiže iz podatkovnog centra lociranog na drugoj strani svijeta, kroz zakrčenu mrežu – osjetiti će se sporost u odnosu na lokalnu mrežu.
Drugi problem je problem suverenosti podataka. Mnoge tvrtke, osobito u Europi – moraju brinuti o lokaciju na kojoj se njihovi podatci procesuiraju i spremaju.
Europske tvrtke, primjerice, brinu o tome da ukoliko su podatci njihovih klijenata pohanjeni u podatkovnim centrima u SAD-u (ili su njihovi vlasnici tvrtke iz SAD-a) – pristupiti im mogu službe za očuvanje javnog reda i sigurnosti.
Kao rezultat, veliki pružatelji usluga poslovanja u cloudu, grade vlastite mreže regionalnih centara kako bi se podatci mogli pohranjivati u vlastitoj zemljopisnoj regiji.
Kakva je budućnost poslovanja u cloudu?
Unatoč velikim prednostima i brzom rastu, poslovanje u cloudu zapravo je još u prilično ranoj fazi razvoja. Mnoge tvrtke još uvijek ne znaju koje aplikacije prebaciti na ovu vrstu poslovanja i kad to učiniti.
Za očekivati je da će se, jednom kad tvrtke prihvate činjenicu da se njihovi podatci nalaze na nekoj drugoj lokaciji ( a koja nije nužno njihov server u podrumu) i ova vrsta poslovanja ubrzano razviti.
Pružatelji usluga poslovanja u cloudu promoviraju ideju više uz agrument da je došlo vrijeme digitalne transformacije, a manje ističući očite cjenovne prednosti ove vrste poslovanja. Selidba poslovanja u oblak, tvrtkama može pomoći u efektivnom redizajnu poslovnih procesa te ubrzavanju pozitivnih poslovnih promjena.
U svakom slučaju, budućnost ove vrste poslovanja dolazi brzim koracima.
Obratite nam se s punim povjerenjem jer smo upravo po Vašoj mjeri dizajnirali ponudu koja će vam pomoći da smanjite troškove i pravovremeno zakoračite u toliko spominjanu digitalnu transformaciju.