Na ideji vlasništva nad superračunalom koje je dovoljno maleno da stane u džep, sasvim sigurno bi nam zavidjele sve prethodne generacije.
Ipak, svaka priča ima svoje pozitivne i negativne strane. Tehnologija 21. stoljeća koja je osmišljena kako bi nam pomogla odrađivati stvari prilično jednostavno i brzo, ima nezanemariv efekt na naše mentalno zdravlje.
Skoro pa je suvišno isticati koliko društvene mreže utječu na naš svakodnevni život.
Virtualne platforme kojima je skoro pa nemoguće pobjeći dijelom su naših svakodnevnih života i to skoro u svim sferama. Radnoj ili onoj u slobodnom vremenu, kad nas „spajaju“ s ljudima koje možda ne stignemo vidjeti uživo.
Milijarde ljudi započele su prošlo desetljeće zabavnim akronimima kao što su YOLO (you only live once / samo jednom živimo), nesvjesni činjenice da će sljedeće desetljeće biti obilježeno drugim akronimom FOMO (fear of missing out / strah da se nešto propusti).
FOMO opisuje osjećaj brige ili anksioznosti da ćete propustiti neko uzbudljivo iskustvo ili da drugi vode uzbudljivije živote od vas. To je osjećaj koji dio korisnika društvenih mreža osjeti nakon što pogleda, primjerice uljepšane fotografije tuđih godišnjih odmora, dok su oni sami istovremeno zapeli u svojoj dnevnoj rutini.
Strah od toga da ćete nešto propustiti nije novi fenomen i usko je povezan uz individualnu potrebu da zadovoljimo naše kompetencije i autonomiju.
Društvene mreže, međutim još više pojačavaju FOMO prezentacijom raznog istaknutog sadržaja.
Neprestano uspoređivanje s drugima, može imati direktan utjecaj na samopouzdanje i izazvati ozbiljne negativne osjećaje.
Studije govore u prilog tome da ljudi pod utjecajem ovog fenomena osjećaju pritisak neprestanog traženja novih veza na društvenim mrežama. Rezultat je upravo suprotan, pojačani osjećaj izolacije.
Efekt zlatne ribice
Ne iznenađuje činjenica da se uz nesmetani i često neograničeni pristup internetu, korisnici oslanjaju na svoje pametne uređaje za raznorazne informacije.
Informacija je toliko da često preplavljuju naša osjetila.
Ovo uzrokuje da ih naš mozak loše pamti, brzo se odmara i utječe na našu sposobnost koncentracije koja je smanjena.
Kod djece, primjerice se mjeri sposobnost koncentracije kako bi se mogle predvidjeti njihove kasnije matematičke sposobnosti i sposobnosti čitanja. Skraćivanje vremena koncentracije, međutim može uzrokovati dugoročne probleme čiji efekt nam je još nepoznat.
Lažne vijesti
Život u svijetu gdje se vijesti šire nevjerojatnom brzinom ima svojih mana. Linija koja neku informaciju koja se širi internetom čini istinitom ili lažnom, ponekad je vrlo tanka.
Rezultat je širenje zabrinjavajuće količine lažnih vijesti.
Čak i ako zanemarimo političke konotacije koje takve vijesti imaju, pandemija je više nego ikad pokazala kolika može biti stvarna šteta online laži (npr. izravnih smrti ili hospitalizacija uzrokovanih savjetima o samoliječenju).
Kibernetička sigurnost
Digitalne stvari u sve većoj mjeri prožimaju naše svakodnevne živote, a briga o online sigurnosti postala je dio naše svakodnevice.
Kao rezultat, stalni strah od curenja osobnih podataka online uzrokuje anksioznost – pokazala je nedavna studija o povjerljivosti podataka.
Čak i kad smo svoje podatke zaštitili na najbolji mogući način i dalje postoji mogućnost da se oni eksploatiraju.
Načini eksploatacije su raznovrsni i mijenjaju se i napreduju svakim danom – započevši od krađe identiteta, financijskih sredstava, phishing e-mailova ili kreiranje lažnog video-sadržaja potpomognutog krađom identiteta.
Stres oko lozinke
Pristup skoro svim računima koje koristimo, a njih je zasigurno mnogo – zaštićen je nekom vrstom lozinke.
Djelomična anksioznost oko izgubljenih ili zaboravljenih lozinki još jedan je aspekt negativnih konotacija koje digitalno ima na naše živote.
Generalno gledajući, odabir različitih lozinki za svaki pojedini račun (iako nam alati to olakšavaju), nije baš jednostavan posao. S druge strane, prilično je nesigurno (i jednako tako stvara anksioznost), korištenje jedne lozinke na različitim računima.
Nedavno smo pisali o probojima lozinki koji se broje u milijardama ukradenih pristupnih podataka i činjenici da neki korisnici i dalje odabiru „123456“ kao svoju lozinku.
Mnogi su načini za kreiranje snažne lozinke. Najjednostavniji od njih je možda smišljanje jedinstvene fraze te zamjene slova raznim znamenkama.
Najbolji način, međutim je korištenje upravitelja lozinkama – alata koji pomaže u kreiranju snažne lozinke koje ne trebate sami pamtiti.
Iako tehnologija igra veliku i važnu ulogu u našim životima, neumjereno korištenje ostavlja nepobitne negativne posljedice.
S obzirom na to da je prisutnost tehnologije u današnjem obujmu novo i neistraženo područje ostaje činjenica kolike će te posljedice biti. Umjerenost i primijenjeno korištenje svakako je bolji izbor od života u potpunosti ovisnog o tehnologiji.