2008 godina. Razdoblje koje nas je uvelo u svijet kripto valuta, rudarenja i investicija. Sada svaka osoba, uz malu pomoć interneta, može postati investitor ili čak milijarder preko noći.
Nije ni čudno što su ljudi odjednom počeli masovno istraživati o financijama i tehnologijama koje tome vode. No, vrijednost blockchain-a je puno veća od samog bivanja sustava za kriptiovalute.
Što je blockchain?
Prije nego što je je nastao kripto novac, bio je blockchain. Uveden je u tržište 2008. godine, no pretpostavlja se da takva tehnologija postoji još od 90-ih godina.
Ovaj visoko decentralizirani sustav koji je osmislila nepoznata grupacija pod imenom „Satoshi Nakamoto“. Satoshi Nakamoto su imali cilj izumili tehnologiju koja pohranjuje i prenosi podatke u digitalnom obliku.
Neki ljudi miješaju blockchain tehnologiju s Bitcoin-om, koji je kripto valuta. Dakle, kripto valute koriste blockchain kao svojevrsnu platformu.
Inovacija blockchain-a je u tome što omogućuje sigurno čuvanje podataka bez korištenja usluga trećih osoba. Mogućnost scenarija da sami kontroliraju svoj novac bez plaćanja naknade je ponukalo velik broj osoba da prihvati takav sigurnosni sustav.
Blockchain je usko povezan s kripto valutama jer omogućuje postojanje tržišta kripto valuta.
Zašto je blockchain tako poseban?
Jedno od najvećih prednosti blockchain-a je u načinu čuvanja i skladištenja podataka. Takva tehnologija sakuplja podatke u grupe, tako zvane blokove koji čuvaju osjetljive informacije.
Blokovi imaju određeni kapacitet do kojeg mogu primiti informacije. Tek kada su „popunjeni“ informacijama, zatvore se i povežu sa prethodnim blokom informacija. Svaka nova grupa informacija stvara novi blok, koji se pridodaje na „lanac“ s ostalim blokovima.
Tako se stvara lanac blokova – blockchain.
Kada je blok „napunjen“ informacijama, on se zatvori. Blok se ne može modificirati ili promijeniti. Svaki blok dobije takozvani „pečat vremena“ u trenutku kada je dodan u lanac.
Posebnost blockchain-a je u tome što omogućuje da su digitalne informacije pohranjene i distribuirane, ali ne može ih nitko mijenjati, brisati ili uništiti.
Decentraliziranost takve tehnologije otežava hakiranje ili krađu podataka. Budući da su podaci pohranjeni na velik broj lokacija, vrlo je teško hakirati sistem. U takvom sistemu nitko ne mora „vjerovati“ nikome. Što nije u slučaj kada postoji posrednik to jest treća osoba u transakcijama (u tradicionalnom smislu banke).
Važne komponente blockchain tehnologije
Podaci u blokovima su osigurani pomoću kriptografije. Kriptografija je matematička metoda kodiranja i dekodiranja podataka. To znači da blockchain koristi kriptografiju kao metodu očuvanja važnih podataka od nedopuštenog pristupa tim podacima.
Svaki blok informacija posjeduje svoj „hash“. Hash kodovi su kreirani matematičkim funkcijama koje pretvaraju digitalne informacije u niz brojeva i slova. Ako je ta informacija promjenjena, onda se hash kod također mijenja. S time, hash kodovi su okosnica sigurnosti blockchaina.
Čvorovi (nodes) su dijelovi infrastrukture blockchain-a. Svi čvorovi su međusobno povezani i međusobno dijele najnovije podatke. Važni su za pohranjivanje, dijeljenje i održavanje svih podataka unutar sustava.
Kripto rudarenje (mining) je proces rješavanja vrlo kompliciranih kriptografskih problema. Cilj je stvaranje novih blokova i ovjerenih transakcija. Rudarenje stvara vjerodostojnost cijelog sustava jer smanjuje mogućnost cyber napada. Rudari (miners) mogu detektirati maliciozne kodove i abnormalne uzorke podataka.
Kripto rudar (miner), dobiva nagradu u bitcoinovima proporcionalno ostvarenim rezultatima.
Samo 0.5% ljudske populacije koristi blockchain tehnologiju.
Pametni ugovori (smart contracts) su programi koji su pohranjeni unutar blockchain-a. Uvjeti takvih ugovora su unaprijed određeni. Koriste se u svrhu automatskog izvršenja sporazuma bez uplitanja porednika.
Pametni ugovori su digitalni i jednostavni za izvršenje poslova. Mogu ga koristiti anonimni i neanonimni korisnici.
Prema IBM-u, blockchain ima 5 prednosti:
Pojačana sigurnost. Blockchain kreira podatke koje je nemoguće dodatno mijenjati, brisati ili na bilo koji način utjecati. Informacije su pohranjene putem većeg broja mreža računala. Tako su privatni podaci sigurniji nego kod klasičnog pohranjivanja na samo jednom serveru.
Transparentnost. Budući da je blockchain baziran na decentralizaciji, svi digitalni podaci su identični i pohranjeni na više lokacija. Svaki podatak ima vremenski pečat te zaposlenik može vidjeti povijest transakcija. Tako se smanjuje mogućnost prijevara.
Sljedivost podataka. Blockchain stvara trag podacima što omogućava otkrivanje slabosti lanca opskrbe, a i detektiranje zlonamjernih radnji.
Povećana efikasnost i brzina. Uspoređujući s tradicionalnim „papirnatim“ poslovanjem, sistem blockchaina nudi brzinu i manje mogućnosti ljudskih grešaka.
Automatizacija. Postojanje „pametnih ugovora“ ubrzava proces transakcija. Takvi ugovori smanjuju potrebu za ljudskom intervencijom jer se automatski sami pokreću.
Koje industrije se prebacuju na blockchain tehnologiju?
IBM, Microsoft, Amazon, PayPal, Samsung su neke od kompanije koje već koriste blockchain tehnologiju.
Industrije koje aktivno implemetiraju sustav blockchaina:
- Automobilska
- Bankarska
- Vlade
- Zdravstvo
- Osiguranje
- Telekomunikacije
- Transport
- Naftna industrija
Blockchain mane
Troši velike količine energije u slučaju kripto valuta. Proces kripto rudarenja, za koji je potrebno jako računalo, troši puno energije. Eksperti za klimatske promjene su kritizirali sustav blockchaina jer se još nije riješio taj problem.
S time, privatne mreže poput onih u organizacijama ne koriste visoku razinu električne energije. Dok u javnim mrežama, poput kupnje i prodaje kripto valuta, troše se velike količine energije. Upravo zbog kripto rudarenja.
Visoki troškovi implemetacije. Blockchain je još skupa metoda upravljanja procesima. Iziskuje zaposlenje developera i tima sa specifičnim znanjem, troškove licenci i velika ulaganja u održavanje takvog sustava. Stoga, poduzeća s nedovoljnim novčanim sredstvima će morati još pričekati.
Podaci su nepromjenjivi. Ta činjenica može povećavati sigurnost sustava, ali smanjuje privatnost korisnika.
Nedovoljno standardizirano i „zrelo“. Blockchain je star samo 10 godina i postoji puno problema koji nisu adresirani. Morat ćemo još pričekati potpuno stadardizirani blockchain sustav.
Rupe u sustavu. Blockchain nije „nepropustan“. Postoje načini na koje kiberkriminalci mogu onesposobiti sistem. Na primjer, DDoS napadi su mogući kada hakeri mogu „preplaviti“ čvorove (nodes) u blockchainu te osporiti cijeli sustav.
Osim DDoS i Phishing napada na blockchain, mogući su i ovi:
51% napadi. Slučaj kada rudari udruže svoje resurse i postignu više od 50% moći rudarenja. To znači da tako rudari mogu kontrolirati lance blokova te manipulirati njima.
Sybil napad. Napad nazvan po knjizi „Sybil“ koja opisuje život jedne djevojke koja ima poremećaj višestruke osobnosti. Kao Sybil, hakeri kreiraju velik broj različitih i lažnih identiteta koji „preplavljuju“ sistem. Rezultat je usporavanje ili čak rušenje sistema.
Routing napadi. Tijekom procesa prijenosa podataka na druge poslužitelje, hakeri “presreću” te podatke. Tako kradu tuđe privatne informacije i kriptovalute. Ovaj napad je suptilan te ga korisnici sustava često nisu svjesni.
Od 2021. godine, vrijednost tržišta blockchain-a je 4.9 milijarde dolara. Procijenjuje se da će narasti na 67.4 milijarde dolara do 2026. godine.
Blockchain je uvelike pridodao popularnosti kriptovaluta jer su sve informacije o transakcijama kripto valuta neizmjenjive – time i vrlo sigurne.
Veće kompanije masovno uvode blockchain tehnologiju u svoje sustave. Osim sigurnosti informacija o transakcijama kriptovaluta, takva tehnologija je idealna za čuvanje podataka poput legalnih dokumenata, identifikacija i inventara poduzeća.
Možemo zaključiti kako blockchain nije tehnologija kao svaka druga. To je novi način razmišljanja o sigurnosti podataka. Očekuje se da će se vrlo brzo proširiti na sektore financija, analitike podataka i IoT industrije.
Zanima Vas više vijesti o tech industriji?
Kontaktirajte nas još danas radi neobavezne konzultacije ili zapratite naš DuplicoIT Tech Blog.