Dark data, ili nepotrebni podaci koji su pohranjeni, a više se ne koriste, stvaraju nerazmjernu količinu podataka što rezultira ispuštanjem velike količine CO2 u atmosferu.
Ekološka održivost i utjecaj tehnologije na okoliš tek posljednjih godina dobivaju na značaju, posebice nakon informacije da se godišnje ispušta oko 6,4 milijuna tona CO2 samo zbog napajanja sustava koji čuvaju dark data.
Smatra se da će, ako se praksa i dalje tako nastavi, taj broj još povećati.
Naime, istraživanja pokazuju da je 2018. godine bilo oko 33 ZB nepotrebno skladištenih podataka, a taj broj bi do 2025. mogao dostići do 1752 ZB.
Osim ako korisnici podataka (najčešće velike organizacije) ne promijene svoje politiku čuvanja podataka, u narednih pet godina moglo bi nastati 91 zetabajta novih nepotrebnih podataka, što je četiri puta više od količine koja je do sada pohranjena.
Kako sam ranije spomenuo, ovi podaci ispuštaju gotovo 7 milijuna tona CO2, a kako pokazuje infografika (izvor:Veritas.com) to je ekvivalent onome što ukupno ispuštaju automobili čak 80 zemalja.
Ovakva praksa poslovanja negativno utječe na ekologiju zbog topline i energije koju generira.
Dobra usporedba je i da bi za apsorbiranje te količine ugljičnog dioksida bila potrebna površina šume od 7.500,00 hektara.
Kako bi lakše dočarao perspektivu tog podatka, istaknut ćemo činjenicu da je ukupna površina šuma i šumskih zemljišta u Hrvatskoj oko 3 milijuna hektara.
Čuvanje nepotrebnih podataka nije rijetkost
Smatra se da 52% podataka koje čuvaju tvrtke diljem svijeta spada u dark data, a mnogi ‘vlasnici’ istih nisu svjesni njihove vrijednosti.
Ovo je problem koji bi tvrtke trebale prioritizirati i riješiti dobrom organizacijom i pravilnim skladištenjem podataka.
Osim što je povoljno za okoliš, utjecat će i na stvaranje kontrole nad rizicima povezanima s podacima i omogućiti bolje odluke po pitanju toga koje podatke bi trebalo izbrisati.
Dosljedno pridržavanje i nadziranje podataka korak je i prema povećanju kibernetičke sigurnosti.
Koliko dugo i kako se čuvaju podatci?
Sve svoje podatke možete pohraniti na neko ograničeno vrijeme, a dio podataka možete pohraniti na neograničeno vrijeme, ali ne možete sve podatke sačuvati zauvijek.
Čak niti velike tvrtke, poput Googla nemaju kapacitete koji mogu podržati čuvanje takvog obujma podataka.
Ukratko – to znači da morate odlučiti koje vrste podataka želite sačuvati na dulji vremenski period i koliko točno taj period treba biti dugačak.
Ako vam je potrebna pomoć za backup pohranjenih podataka ili ste svjesni vrijednosti pohranjenih podataka i kibernetičkih prijetnji koje su sve rasprostranjenije, a niste sigurni da ste sami poduzeli sve potrebno da se osigurate – potrebna vam je profesionalna IT podrška.
Kao stručnjaci s višegodišnjim iskustvom, radimo snimku vaše infrastrukture te predlažemo poboljšanja i unapređenja – vodeći pritom računa o tome da su svi vaši dragocjeni podatci osigurani.
Obratite nam se se povjerenjem još danas.