Povodom Dana sigurnijeg interneta u veljači, Eurostat je objavio podatke o sigurnosti na internetu. Najporaznija informacija je da jedan od tri građanina Europske Unije u dobi od 16 do 74 godine prijavio sigurnosne incidente.
Najčešći sigurnosni incident bio je krađa identiteta i podataka.
Stav korisnika
Lažne poruke, s kojima smo se svi do sada barem jednom susreli, u EU je prijavilo 26% korisnika, a drugi najveći incident bio je preusmjeravanje na lažne web stranice koje traže osobne podatke. To je prijavilo 13% korisnika.
Još neki od prijavljenih incidenata su izgubljeni dokumenti, fotografije i drugi podaci zbog virusa ili drugih računalnih napada, lažno korištenje kreditnih ili debitnih kartica, hakirani profili društvenih mreža ili računi e-pošte te zlouporaba osobnih podataka koja je rezultirala diskriminacijom ili uznemiravanjem.
No, prema najnovijem istraživanju Europola prikazano je da svijest o kibernetičkom kriminalu raste te da je 52% ispitanika izjavilo kako su prilično dobro ili vrlo dobro informirani o kibernetičkim prijetnjama. Prošle godine ova brojka bila je 46% što znači da je došlo do rasta u informiranosti.
U 2019. godini 44% građana EU između 16 i 74 godine tvrdilo da su ograničili internetske aktivnosti zbog sigurnosnih briga. Aktivnost koja najčešće izbjegavala je bilo pružanje osobnih podataka uslugama socijalnog ili profesionalnog umrežavanja (25%).
Zbog pitanja sigurnosti 19% ljudi izjavilo je da nisu koristili javni WiFi. 17% nije preuzimalo softvere, aplikacije, glazbu ili druge datoteke. Osim njih, 16% ispitanika izbjegavalo je kupovinu preko interneta, a njih 13% korištenje internetskog bankarstva.
No, i dalje samo 59% korisnika smatra da se može dovoljno zaštiti od internetskog kriminala. Najviše brinu o zlouporabi osobnih podataka i krađi podataka. Također, o onesposobljavanju računala zbog kojeg bi trebali platiti otkupninu kako bi pristupili svojim podacima.
Podaci Eurostata koji pokazuju kako se upravo u tome nalazi najveći broj prijava opravdavaju brigu. Ujedno, podaci su pokazali kako je u posljednje tri godine više od trećine ispitanika dobilo lažne poruke, a njih 8% je zaista i postalo žrtvom ucjene.
Sigurnosni problem u zemljama EU
Na razini Europske unije postoji EU Direktiva o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava, EU Zakon o kibernetičkoj sigurnosti, Europski nacrt za koordiniranu suradnju odgovor na velike incidente u kibernetičkoj te Preporuka o kibernetičkoj sigurnosti 5G mreža.
Pravni okvir pomaže suradnju među državama članica i poboljšanje gore navedenih postotaka koji za sada pokazuju jedva prolazno stanje.
Unutar država EU su različiti podaci o zabilježenim incidentima vezanima uz korištenje interneta u privatne svrhe. Sve brojke su dosta velike.
Najveće stope su u Danskoj (50%), Francuskoj (46%) i Švedskoj (45%) , blizu su im Malta, Nizozemska (42%), Finska (41%) te Njemačka (40%).
Najmanji udjeli su zabilježeni u Litvi, Poljskoj, Latviji, Bugarskoj i Grčkog gdje ni jedan postotak nije prošao brojku 13.
U Hrvatskoj je sveukupna stopa sigurnosnih incidenata na internetu u 2019. godini, bila 29% što je dosta velik broj. Najčešće su lažne poruke, krađa osobnih podataka, phishing, gubljenje podataka, hakiranje društvenih mreža ili e-pošte te gubitak podataka zbog virusa.
Ako ne želite postati dio ove negativne statistike i izgubiti svoje podatke zbog sigurnosnih incidenata ili postati žrtvom ucjene, obratite nam se s povjerenjem. Uz Duplico osigurajte sve svoje važne podatke i smanjite sigurnosni problem bez previše razmišljanja.
Za vas smo prioremili i e-book “Cyber sigurnost u službi modernog poslovanja”.