Phishing: Kako prepoznati i spriječiti hakerski napad u 2026. godini

Zamislite ovo: Sjedite za radnim stolom, a u inbox stiže poruka od vaše banke. "Hitno: Vaš račun je ugrožen! Kliknite ovdje da potvrdite identitet." Srce vam malo brže zakuca - što ako je stvarno? Ali, prije nego što kliknete, zastajte. Ovo bi mogao biti phishing, taj podmukli hakerski napad koji je u 2026. godini postao još opasniji zahvaljujući umjetnoj inteligenciji. U Hrvatskoj, prema najnovijim izvješćima, broj kibernetičkih incidenata porastao je za gotovo 36% u 2025. godini, a phishing je i dalje na vrhu liste prijetnji. Ako ste vlasnik tvrtke ili samo običan korisnik interneta, ovo je tema za vas.

Zato, u današnjem digitalnom svijetu gdje svaka poruka može biti mamac, kibernetička sigurnost nije samo IT tema, već svakodnevna realnost. Phishing nije samo "pecanje" podataka; to je sofisticirana prijevara koja može uništiti financije, reputaciju ili čak cijeli posao. U ovom članku, razgovarat ćemo o tome što je phishing, kako ga prepoznati, koje su posljedice hakerskih napada i kako se zaštititi - posebno u kontekstu novih trendova poput AI-generiranih napada i NIS2 direktive. Ako mislite da vaši zaposlenici mogu prepoznati hakerski napad, pričekajte da čujete cijelu priču.

Što je phishing i zašto je i dalje najveća prijetnja kibernetičke sigurnosti?

Phishing je poput starog ribarskog trika, ali u digitalnom oceanu. Napadač baca mamac - lažnu poruku, e-mail ili link - nadajući se da ćete zagristi i otkriti svoje lozinke, brojeve kartica ili druge osjetljive podatke. Riječ dolazi od engleskog "fishing", ali u cyber svijetu, to je više od hobija. Povijesno gledano, phishing se pojavio 90-ih godina prošlog stoljeća, ali je eksplodirao s razvojem društvenih mreža i mobilnih uređaja. Danas, u 2026., phishing čini 32% svih kibernetičkih incidenata u Hrvatskoj, prema godišnjem izvještaju Nacionalnog CERT-a.

Zašto je toliko opasan? Jer nije ograničen samo na e-mailove. Zlonamjerne web stranice imitiraju banke ili trgovine, društvene mreže pružaju podatke za personalizirane napade, a poruke od "prijatelja" čine da opustite gard. Takvi napadi nisu banalni - oni su dio veće sheme koja može dovesti do krađe identiteta ili čak stvaranja vašeg digitalnog klona. U poslovnom okruženju, samo jedan klik može ugroziti stotine zaposlenika i cijeli lanac opskrbe.

A sad, evo gdje postaje zanimljivo: U 2026., phishing je evolvirao zahvaljujući AI. Umjetna inteligencija omogućuje napadačima da generiraju poruke koje su savršene - bez gramatičkih grešaka, personalizirane i čak s dubokim lažima poput lažnih glasova u telefonskim pozivima. Prema stručnjacima, AI-generirani phishing napadi imaju do 54% uspješnosti u klikovima, što je četiri puta više od tradicionalnih. To nije samo tehnologija; to je psihološka manipulacija na steroidima.

Vrste phishing napada za koje trebate znati u 2026. godini

• E-mail phishing: Najčešći oblik masovnog "pecanja" gdje napadači šalju tisuće lažnih e-mailova koji imitiraju legitimne izvore (npr. banke ili servise poput PayPala). Poruke sadrže zlonamjerne linkove koji vode na lažne stranice za krađu podataka ili privitke koji instaliraju malware poput virusa ili ransomwarea. Cilj je široka mreža žrtava; uspjeh ovisi o brzini i neoprezu.

• Spear phishing: Ciljani napad na pojedince ili male grupe. Napadač prikuplja osobne podatke (iz društvenih mreža, LinkedIna ili curenja podataka) kako bi poruka bila personalizirana i uvjerljiva. Primjer: E-mail koji izgleda kao od vašeg kolege ili šefa, tražeći hitnu akciju poput transfera novca ili dijeljenja datoteka. Ovo je preciznije i opasnije od masovnog phishinga jer koristi socijalni inženjering.

• Whaling: Varijanta spear phishinga usmjerena na "velike ribe" - visoke rukovoditelje (CEO-e, CFO-e) u tvrtkama. Poruke su sofisticirane, često imitiraju pravne ili financijske zahtjeve (npr. "hitna pravna obavijest" ili "odobrenje transakcije"). Cilj je pristup korporativnim računima za velike prijevare, poput BEC (Business Email Compromise) napada gdje se lažiraju fakture.

• Vishing (voice phishing): Phishing preko telefona ili VoIP poziva. Napadač se predstavlja kao predstavnik banke, policije ili IT podrške, tražeći podatke ili potvrde. U modernim slučajevima koristi AI-generirane glasove (deepfake audio) za imitaciju poznatih osoba, poput šefa ili rođaka, kako bi žrtva otkrila lozinke ili kodove.

• Smishing (SMS phishing): Phishing putem SMS poruka ili aplikacija poput WhatsAppa. Poruke sadrže lažne linkove ili zahtjeve za unos podataka (npr. "Vaša pošiljka čeka – kliknite za praćenje"). Često koristi hitnost ili strah, a linkovi vode na maliciozne stranice ili instaliraju spyware na mobitel.

• QR phishing (quishing): Noviji oblik gdje napadači postavljaju lažne QR kodove na javnim mjestima (parkirališta, plakati, e-mailovi ili računi). Skeniranjem koda, korisnik se preusmjerava na zlonamjerne stranice za krađu podataka ili preuzimanje malwarea.
• Evil twin phishing: U evil twin napadu, haker postavlja lažnu Wi-Fi mrežu koja izgleda kao prava. Ako se netko prijavi na nju i unese osjetljive podatke, haker lako lovi njihove njihove podatke.

Kako prepoznati hakerski napad?

• Provjera URL-ova i linkova: Hoverajte mišem preko linka (bez klika) da vidite stvarnu adresu. Ako umjesto "banka.hr" vidite "banka-secure.com" ili slično, to je phishing. Savjet: Koristite alate poput URL skenera na VirusTotal.com - kopirajte link i provjerite ga prije klika. Ovo je posebno važno za QR phishing, gdje skenirate kod - umjesto toga, ručno upišite URL.

• Skeniranje privitaka: Nikad ne otvarajte privitke iz neočekivanih poruka. Savjet: Koristite VirusTotal ili slične servise za upload i skeniranje datoteka. Ako je to Word dokument s makroima, on može instalirati malware - onemogućite makroe u postavkama.
• Provjera e-mail headera: U e-mail klijentima (poput Gmaila ili Outlooka) otvorite "Prikaži original" ili "View source" da vidite header. Potražite SPF (Sender Policy Framework), DKIM (DomainKeys Identified Mail) i DMARC (Domain-based Message Authentication) - ovi protokoli sprječavaju spoofing (lažno predstavljanje pošiljatelja). Ako header pokazuje nesuglasnosti (npr. domena pošiljatelja ne odgovara), poruka je lažna. Savjet: Naučite čitati headere - online tutoriali na stranicama poput MX Toolbox mogu pomoći.
• Provjera domena i certifikata: Ako link vodi na stranicu, provjerite HTTPS i certifikat (kliknite na bravu u pregledniku). Lažne stranice često imaju kratkoročne certifikate. Savjet: Koristite Whois alate da vidite kad je domena registrirana – novi domene su sumnjivi.
• SMS i smishing: Budite oprezni sa SMS-ovima koji traže klik na link (npr. "Vaša pošiljka čeka – kliknite ovdje"). Savjet: Ne klikajte; umjesto toga, provjerite status direktno na službenoj app ili stranici. Koristite appove poput Google Messages sa ugrađenom phishing detekcijom.
• Kompromitirani USB-ovi i QR kodovi: Čak i iskusni korisnici nasjednu na hakerski napad kroz USB stickove nađene na parkiralištima ili QR kodove na plakatima. Savjet: Nikad ne koristite nepoznate USB-ove – oni mogu instalirati malware. Za QR, koristite kameru s ugrađenom provjerom ili app poput QR Scanner sa sigurnosnim značajkama.
• Tehnički: Koristite multifaktorsku autentifikaciju (MFA), AI filtriranje e-maila i endpoint zaštitu. U tvrtkama, definirajte kojoj osobi se prijavi hakerski napad – npr. podrska@tvrtka.hr.
• Edukacija: Provodite simulirane napade, radionice i awareness kampanje.

Saznajte više o najpoznatijim primjerima phishing napada na našem blogu.

Zaključak: Budite korak ispred

Phishing nije samo prijetnja - to je prilika da ojačate svoju cyber sigurnost. S NIS2 direktivom i AI trendovima, 2026. je godina akcije. Ako vam ovo zvuči komplicirano, ne brinite - mi u Duplicu smo tu da pomognemo. Kontaktirajte nas za edukaciju, testove i usluge kibernetičke sigurnosti.