Što je to startup i kako startup funkcionira

Prema Investopediji, termin „startup“ odnosi se na tvrtku u prvim fazama nastanka. Startupe osnivaju jedan ili više poduzetnika koji žele razviti proizvod ili uslugu za koju vjeruju da može imati jaku komercijalnu vrijednost. Takve tvrtke poslovanje obično započinju visokim troškovima i ograničenim izvorima prihoda. Kako bi pokrili visoke inicijalne troškove pokretanja tvrtke/lansiranja proizvoda, startupi često pribjegavaju raznim izvorima financiranja i medijske promocije. Neki od njih su natjecanja startupa (kod nas su poznati IdeaKnockut), startup inkubatori (BIRD inkubator, Algebra LAB), ili investicijski fondovi rizičnog kapitala ( Fill Rouge Capital).

Osnovne značajke startupa

  • Tvrtka koja je u početnim stadijima poslovanja
  • Do trenutka dok poslovanje postane profitabilno, startup često financiraju osnivači ili osnivači pokušavaju privući vanjske investicije
  • Ostali izvori financiranja startupa uključuju: obitelj i prijatelje, fondovi rizičnog kapitala, poslovni anđeli, crowdfunding kampanje i pozajmice/krediti
  • Osim načina financiranja, startupi također moraju odlučiti o načinu poslovanja i svojoj pravnoj strukturi

Razumijevanje startup kulture

Startupi su tvrtke ili poslovni pothvati koji se fokusiraju na jedan proizvod ili uslugu koju osnivači planiraju plasirati na tržište. Takve tvrtke uglavnom nemaju u potpunosti razvijen poslovni model i, što je još važnije – nedostaje im adekvatan kapital kako bi napredovali u sljedeću fazu poslovanja. Većina ovakvih tvrtki primarno financiraju njihovi osnivači.

Mnogi startupi izvore financiranja traže kod obitelji i prijatelja ili u fondovima rizičnog kapitala. Silicijska dolina poznata je po snažnoj zajednici fondova rizičnog kapitala pa je samim time i popularna destinacija za startupe. Startupi mogu koristiti početni kapital za investiciju u istraživanje tržišta te kako bi razvili svoj poslovni plan. Istraživanje tržišta pomaže u spoznaji kakva/kolika je tržišna potražnja za proizvodom ili uslugom koju startup planira lansirati. Sveobuhvatni poslovni plan uključuje izjavu o misiji tvrtke, viziji, ciljevima te menadžerskim i marketinškim strategijama.

Dot-com mjehurić

Najčešći startupi iz 1990. godina prošlog stoljeća, bili su tzv. dot-comovi. U to doba bili je relativno jednostavno doći do poduzetničkog kapitala iz nekog od fondova. Investitori su pretpostavljali da će vrijednost takvih tvrtki biti velika, radi aktualnosti i brzog razvoja novih tehnologija. Bez obzira na to, većina internet startupa ubrzo propada, većinom radi velikih nedostataka u svojim poslovnim planovima: Većinom se radilo o nedostataku jasne vizije kako ostvariti održive prihode ili adekvatnih alata za praćenje protoka novca. Bez obzira na to, nekolicina tvrtki preživjela je i taj period “pucanja” dot-com mjehurića 2000-2002. godine kad je NASDAQ indeks pao za 75% i izbrisao većinu prihoda do tada profitabilnih tech tvrtki. Neke od najpoznatijih koje su preživjele pucanje mjehurića su Amazon i Ebay.

Mnogi startupi propadaju unutar prve godine svog poslovanja. Upravo zato je ovaj inicijalni period jako bitan. Poduzetnici/osnivači moraju pronaći izvore financiranja, osmisliti poslovni model i poslovni plan, zaposliti ključno osoblje, razraditi detalje poput vlasničkih udjela koje će dodijeliti partnerima i investitorima te planirati dugoročno poslovanje. Mnoge od današnjih velikih tvrtki poput Microsofta, Apple-a ili Facebooka započele su kao startupi te se kasnije razveli u trgovačka društva čije dionice kotiraju na burzi.

Ukoliko prežive prvu godinu poslovanja, sljedećih nekoliko godina vrlo je bitno za startupe. Ovo je period koji zahtjeva ozbiljnu koncentraciju na prikupljanje kapitala i razvoja optimalnog poslovnog modela.

Na što se svaki startup treba fokusirati:

Lokacija

Startup treba odlučiti hoće li se njegovo poslovanje odvijati online, u uredu, u kućnom uredu ili u fizičkom dućanu. Lokacija uvelike ovisi o prirodi proizvoda ili usluge koju startup razvija. Npr., tech startup koji se bavi hardverom trebati će fizičku lokaciju na kojoj će kupac biti u mogućnosti isprobati njegov proizvod.

Pravna struktura

Svaki startup za sebe mora odlučiti koja pravna struktura najbolje odgovara njegovom poslovnom modelu. Potpuno vlasništvo prikladno je za osnivača koji je također i ključni zaposlenik vlastite tvrtke. U slučajevima u kojima nekoliko osoba dijeli vlasništvo nad tvrtkom, partnerstva su najčešći oblik pravnih struktura (osim toga su i relativno jednostavna za oformiti).

Financiranje

Kao što smo već istaknuli, često su izvori inicijalnog kapitala za lansiranje startupa obitelj i prijatelji ili fondovi rizičnog kapitala. Kroz fondove obično djeluju grupe profesionalnih investitora koji su se specijalizirali za investicije u startupe. Crowdfunding je također postao jedan od popularnih načina prikupljanja sredstava za financiranje.

Što je to crowdfunding?

Crowdfunding je način prikupljanja sredstava putem donacija (najčešće onih manjih) od velikog broja ljudi. Tražitelj sredstava postavlja profil svog projekta na nekoj od platforma koje omogućavaju donacije. Oglašavanje projekta uglavnom se radi putem društvenih mreža, a kao zahvalu za donaciju, oglašivač se obvezuje ulagačima uzvratiti nekim od poklona (počevši od npr. zahvalnica do paketa vlasititih proizvoda i usluga) ukoliko kampanja bude uspješna. Kampanja se smatra uspješnom ukoliko prikupljena sredstva dosegnu unaprijed definirani iznos. Na svijetu postoji više od 600 crowdfunding platformi, a neke od najpoznatijih su: Indiegogo, Kickstarter, Fundly…

Iako možda ne toliko čest kao inozemni i hrvatski startupi okušali su se u crowdfunding kampanjama, neki od njih s odličnim uspjehom. Osječki starup Orqa akutalni je hrvatski rekorder u iznosu prikupljenom putem Kickstarter kampanje. Putem crowdfunding kampanje, Orqua je prukupila iznos od oko 2,7 milijuna kuna za svoje FPV naočale. Drugo mjesto uspješnih hrvatskih crowdfunding kampanja sa ukupno prikupljenih približno 2,6 milijuna drži CircuitMess za projekt STEM box.

Krediti također mogu biti jedan od načina financiranja startupa, međutim potreban je značajan trud i ulaganje kako bi se na ovaj način financirao taj način poslovanja – a rizik od propadanja poslovnja istovremeno je vrlo visok.

Prvi startupi

Iako svijet je svijetu možda najpoznatija era dot-com mjehirića, pogrešno bi bilo povezivati nastanak fenomena startupa s tim vremenskim periodom 1990-ih. Te godine prošlog stoljeća bile su uistinu era popularizacije startup scene, međutim prvi istinski startupi pojavili su se mnogo ranije – negdje u vremenu Velike depresije oko 1920/1930. godine.

Točno odrediti početak startup ere, bilo bi nemoguće – ali sigurno možemo pretpostaviti da ima mnogih zajedničkih točaka s postankom poslovnog ekosustava Silicijske doline. Samim time, bilo bi sigurno među prve startupe svrstati upravo one iz Silicijske doline.

Jedan od njih je International Business Machines (poznatiji kao IBM). IBM je osnovan 1911. godine. Od tada je narastao i postao jedan od najvećih svjetskih proizvođača hardvera i softvera. Još jedan dobar primjer startupa je Google. Nastankom i rastom Googla, stvorila se cijela tržišna niša danas rastućih SEO tvrtki koji svoje poslovanje temelje na plasmanu web stranica na Google tražilicama. Google je osnovan 1998. godine, a baza za popularnu tražilicu nastala je 1997. godine kao dio doktorata njegovih osnivača Larry Pagea i Sergey Brina. Vrlo brzo,njih su dvojica spoznali njezin puni potencijal i osnovali su tvrtku. Ono što Google čini posebnim je detalj da je započeo kao eksperiment, a izrastao je u tržišnog vođu – a upravo tome svaki startup teži. U slučaju Googla, ova tvrtka nije samo pronašla svoju nišu nego ju je stvorila.

Iako su ove tvrtke profitirale od dot-com mjehurića, a neke od njih (kao Google) su i osnovane tijekom tog perioda, niti jedna od njih klasičnom definicijom nije dot-com. Svaka od njih, međutim je bila startup.

Za najnovije vijesti iz svijeta tehnologija, pratite DuplicoIt tech kutak ili nas kontaktirajte za početak uspješne suradnje.