Procjenjuje se da će svjetsko tržište umjetne inteligencije postići 62 milijarde dolara u 2022. godini.
Umjetna inteligencija i strojno učenje su brzo rastući trendovi u poslovnom svijetu, gdje poduzeća svih veličina implementiraju nove tehnologije kako bi bila što konkurentnija na tržištu.
Kako je digitalna transformacija poduzeća u naglom porastu, tako taj rast prati i umjetna inteligencija.
Održavanje mrežnih sustava, informatičke infrastrukture i ostale digitalne imovine iziskuje više od ljudskog nadzora. Umjetna inteligencija brzo uočava abnormalnosti te prati najnovije cyber prijetnje.
Gartner ističe kako će do 2025. godine, više od 75% poduzeća koristiti umjetnu inteligenciju za prikupljanje i analiziranje podataka.
Umjetna inteligencija se u poduzećima najčešće koristi za prikupljanje i obradu podataka te uspostavljanje automatiziranih procesa rada.
Najčešće koristi za poduzeća
Automatizacija. Umjetna inteligencija se koristi za automatiziranje repetativnih zadataka što stvara niže troškove i veću efikasnost poduzeća.
Efikasnije donošenje odluka. Korištenje umjetne inteligencije omogućuje donošenje poslovnih odluka na temelju analize velikih količina podataka.
Smanjenje ljudskih grešaka. Umjetna inteligencija ima kapacitet analizirati veliku količinu podataka koju ljudski um ne može obraditi te time smanjuje najčešće administrativne greške.
Rast tehnologija poput računalnih oblaka, stvaraju pritisak poduzetnicima na uvođenje tehnoloških promjena. No, važna je pomno osmišljena strategija implementacije naprednih rješenja.
Lako je zaključiti kako bi svako poduzeće trebalo investirati u uvođenje modernih tehnologija. Stoga, prije implementacije umjetne inteligencije u procese poduzeća, potrebno je identificirati ‘bolne točke’ vašeg poduzeća.
Stephen Hawking, Bill Gates i Elon Musk su izjavili da vjeruju kako je umjetna inteligencija prijetnja čovječanstvu.
Uvođenjem tehnoloških promjena, važno je procjeniti kako će tehnologije utjecati na poslovanje. IT stručnjaci mogu pomoći odabrati tehnologiju te ju efikasno implementirati u IT infrastrukturu poduzeća.
Vrste umjetne inteligencije
Reaktivna umjetna inteligencija, engl. Reactive AI
‘Najjednostavnija’ vrsta umjetne inteligencije koja na temelju informacija koje je osigurao programer, proizvodi određene predikcije ili povratne informacije.
Primjerice Netflix suggestions, prima inpute vas kao gledatelja te vam na temelju toga predlaže koj bi vam se filmovi i serije sviđale.
Ograničena memorija, engl. Limited memory
Ova umjetna inteligencija pohranjuje i koristi prijašnje podatke kako bi proizvelo bolje predikcije.
Primjerice, samovozeći automobili poput Tesle koji koriste sensore kako bi identificirali vrste cesta, pješake, prometne znakove i slično. Na temelju podataka iz senzora, omogućuju sigurnu vožnju te preveniraju prometne nesreće.
Teorija uma, engl. Theory of mind
Kompleksnija vrsta umjetne inteligencije koja je fokusirana na repliciranje misli i emocija ljudi.
Primjerice, roboti koji mogu komunicirati s ljudima te kopirati njihove osjećaje i kretnje.
Samosvjesna umjetna inteligencija, engl. Self-aware
Najnaprednija umjetna inteligencija te ujedno posljedni stadij razvoja umjetne inteligencije. Samosvjesna umjetna inteligencija je unaprjeđenje teorije uma. Osim toga što roboti mogu replicirati ljudska ponašanja, mogu samoregulirati svoje misli i emocije.
Primjerice, Sveučilište Columbia je proizvelo robotsku ruku koja nije imala prijašnja znanja, nego je sama zaključila kako funkcionira.
Strojno i duboko učenje
Strojno učenje, engl. Machine learning je vrsta umjetne inteligencije koja koristi posebne algoritme koji omogućuju veliku preciznost u odrađivanju zadataka bez posebnog programiranja.
Primjerice, Chatbot je proizvod strojnog učenja. Kada korisnik upiše upit u chatbot, on prepoznaje riječi te ponuđuje odgovore koji su u njegovoj bazi podataka bez ljudske intervencije.
Duboko učenje, engl. Deep learning je subkategorija strojnog učenja koja se koristi takozvanim umjetnim neuronskim mrežama. Naime, cilj je da stroj baš kao ljudska osoba samostalno donosi odluke koje su temeljene na masovnim i složenim podacima.
Cyber sigurnost i umjetna inteligencija
Uloga cyber sigurnosti u poduzećima je smanjiti hakerske napade te osigurati cjelokupnu sigurnost IT strukture poduzeća. Softveri koji se koriste za cyber sigurnost, uče od prošlih hakerskih napada te na temelju toga stvaraju predikcije. Također, AI softveri mogu automatski odgovoriti na cyber prijetnje pri većim brzinama.
Rastom sofisticiranijih hakerskih prijetnji, evolvira i umjetna inteligencija programirana da zaštiti osjetljive informacije te automatski eliminira prijetnje.
Kiberkriminalci će u budućnosti koristiti umjetnu inteligenciju kako bi identificirali osjetljive uređaje, aplikacije i informatičke infrastrukture. To omogućuje hakerima da lakše prepoznaju prilike i pristupe osjetljivim informacijama.
U budućnosti, kiberkriminalci će sve više koristiti AI sisteme kako bi kreirali napredne cyber napade. Također, procjenjuje se da će koristiti automatizirane hakerske napade koji će proizvesti štete velikih razmjera koje će biti teško zaustaviti.
Kako korporativni cyber napadi neumorno rastu, detekcija prijetnji nije više moguća na ljudskoj razini, nego su potrebne puno jače snage umjetne inteligencije.
DeepLocker: malware kojeg pokreće umjetna inteligencija
Ovaj malware je kreirao IBM kako bi prikazali da hakerske prijetnje zasnovane na umjetnoj inteligenciji su moguće i vrlo opasne.
DeepLocker je malware nove generacije koji vrlo uspješno izbjegava antivirusne sustave. Pritom se koristeći tehnologijom prepoznavanja lica, lokacije i prepoznavanja glasa.
Naime, znanstvenici su testirali sposobnosti DeepLockera tako da su kamuflirali popularni WannaCry ransomware u video konferencijskoj aplikaciji, kako bi ostao nedetektiran antivirusnim i anti-malware softverima.
DeepLocker se nije ‘otključao’ dok nije u aplikaciji prepoznao lice žrtve. Tek onda je izvršio ransomware napad. Zatrašujuće je to što ovoj malicioznoj tehnologiji je dovoljna javno dostupna fotografija.
Dakle, sve što DeepLocker treba je jedna fotografija koju može dobiti s društvenih medija poput LinkedIna, Facebook, Instagrama i ostalih.
Posebnost ove maliciozne tehnologije je u tome što koristi takozvani deep neural network model umjetne inteligencije.
Ovakav model omogućuje kopleksnu obradu podataka. Pomoću njega, umjetna inteligencija procesuira određeni problem na način kako bi i ljudska osoba.
DuplicoIT i cyber sigurnost
Cyber sigurnost je zaštita IT sustava koji obuhvaća hardvere, softvere i važne digitalne podatke od cyber napada. Pomoću uspostavljanja sigurnosti u IT sustavu, poduzeća stvaraju zaštitu od nedopuštenih pristupa važnim bazama podataka.
Certificirani Duplico IT stručnjaci za cyber sigurnost, uspostavljaju zaštitu vašeg cijelog informatičkog sustava te se brinu za održavanje i funkcionalnost IT infrastrukture vašeg poduzeća.
Kontaktirajte nas za više informacija ili skinite baš besplatni e-book „Cyber sigurnost u službi modernog poslovanja“.