Hakerski napadi zauzimaju veliki problem u sve digitalnijem poslovnom okruženju. Iako je digitalizacija poslovanja donijela puno benefita poput bržih procesa, lakšeg povezivanja i automatizacije, sa sobom donosi niz prepreka.
Hakeri su sve „lukaviji“ u svojim napadima i predstavljaju veliku prijetnju za moderno poslovanje.
No, što tvrtke mogu učiniti kako bi se zaštitile?
Hakerski napadi u Hrvatskoj
Sigurnosna obavještajna agencija (SOA) je objavila da od početka ove godine bilo 20 većih kibernetičkih napada na državne institucije i gospodarske subjekte. Nadalje, hakerskih napada bilježi stopu rasta od 100% godišnje na globalnoj razini. Dok je umjetna inteligencija znatno olakšala pojedine oblike hakerskih napada poput primjerice phishinga.
Najčešći hakerski napadi dolaze obliku phishing poruka i ransomware napada.
Kompromitacija e-mail-a često rezultira krađom podataka
Zašto su hakerski napadi toliko opasni?
- Gubitak važnih podataka. Hakeri često ciljaju prikupljanje osjetljivih informacija, kao što su osobni podaci, financijski podaci ili poslovne tajne; gubitak ovih podataka može imati ozbiljne posljedice po pojedince, tvrtke ili čak državne institucije.
- Financijske posljedice. Hakerski napadi mogu prouzrokovati značajne financijske gubitke; to uključuje ne samo gubitke zbog krađe novca ili oštećenja infrastrukture, već i troškove obnove sustava i implementacije jačih sigurnosnih mjera.
- Oštećenje reputacije. Ako hakerski napad rezultira kompromitiranjem povjerljivih informacija ili privatnosti korisnika, to može ozbiljno oštetiti reputaciju pogođene organizacije; klijenti i korisnici mogu izgubiti povjerenje u tu organizaciju, što može dugoročno utjecati na poslovnu uspješnost.
- Širenje zlonamjernog softvera. Hakeri često koriste razne vrste zlonamjernog softvera, poput ransomwarea, koji može zaključati pristup podacima ili sustavima dok se ne plati određeni iznos otkupa; takav oblik napada može imati ozbiljne posljedice po žrtvu, kako financijski tako i operativno.
- Nacionalna sigurnost. Hakerski napadi mogu biti usmjereni i na kritičnu infrastrukturu države, poput energetskih sustava ili komunikacijskih mreža. Ovi napadi imaju potencijal ozbiljno ugroziti nacionalnu sigurnost.
- Povreda privatnosti. Povreda privatnosti je jedan od najozbiljnijih aspekata hakerskih napada. Kada hakeri neovlašteno pristupe osobnim podacima pojedinaca, to ne samo da narušava njihovu privatnost, već stvara i potencijal za zloupotrebu tih osjetljivih informacija.
U kojim oblicima dolaze hakerski napadi?
Hakerski napadi imaju razne načine kompromitiranja sigurnosti sustava, ali neki od najčešćih su:
- Phishing hakerski napadi: Hakeri pokušavaju dobiti osjetljive informacije, poput korisničkih imena, lozinki ili financijskih podataka, maskirajući se kao pouzdane entitete putem lažnih e-mailova, web stranica ili poruka.
- Ransomware: Zlonamjerni softver koji šifrira podatke na žrtvinom računaru, uz zahtjev za otkupninom kako bi žrtva povratila pristup svojim podacima.
- Man-in-the-Middle (MitM) napadi: Napadi gdje hakeri presreću i manipuliraju komunikacijom između dviju strana kako bi dobili osjetljive informacije.
- Distributed Denial of Service (DDoS) napadi: Ciljani hakerski napadi na web stranice ili mrežne sustave s ciljem onesposobljavanja pristupa korisnicima, često preplavljujući ih velikim brojem zahtjeva.
- SQL Injection: Hakeri ubacuju zlonamjerni SQL kod u unosne podatke na web stranici kako bi manipulirali bazom podataka i dobili neovlašten pristup informacijama.
- Cross-Site Scripting (XSS): Hakeri umeću zlonamjerni skript u web stranice koje će se izvršiti u pregledniku korisnika, često omogućujući prikupljanje osjetljivih podataka.
- Malware: Opći pojam za zlonamjerne programe, uključujući viruse, trojance i crve, koji mogu oštetiti ili kontrolirati računala ili mreže.
- Socijalni inženjering: Manipulacija ljudi kako bi otkrili osjetljive informacije, često putem lažnih identiteta, lažnih e-pošti ili telefonskih poziva.
- Zero-Day Exploits: Iskorištavanje sigurnosnih propusta u softveru ili hardveru koji su još uvijek nepoznati proizvođaču ili korisnicima, čime hakeri dobivaju prednost u napadu.
- Brute Force hakerski napadi: Pokušaji otkrivanja lozinke pokušavanjem svih mogućih kombinacija dok se ne pronađe ispravna.
- Typosquatting: Registracija domena s blisko sličnim imenom popularnih web stranica kako bi se izazvala zabuna i prikupili korisnički podaci.
- Watering Hole napadi: Hakeri ciljaju web stranice koje su poznate da ih posjećuju njihove žrtve, postavljajući zamke kako bi inficirali posjetitelje.
Edukacija zaposlenika je temelj za kibernetičku sigurnost
Edukacija o kibernetičkoj sigurnosti uključuje niz aktivnosti koje su osmišljene kako bi zaposlenici stekli relevantna znanja i vještine potrebne za zaštitu informacijskih sustava. Odnosi se na ključna područja, poput sigurnosnih protokola koji pružaju smjernice za postupanje u različitim situacijama.
Poseban fokus stavlja se na prepoznavanje hakerskih pokušaja, korištenja multifaktorske autentifikacije te snažnih lozinki.
Edukacija zaposlenika o kibernetičkoj sigurnosti ne samo da jača vještine prepoznavanja prijetnji, već također potiče stvaranje sigurnosne kulture unutar tvrtke kako bi se spriječili hakerski napadi.
U okviru ovog sveobuhvatnog pristupa sigurnosti, redovita testiranja i simulacije hakerskih napada postaju ključne aktivnosti. Ove inicijative omogućavaju organizacijama identifikaciju potencijalnih ranjivosti te prilagodbu i poboljšanje sigurnosnih strategija.
Cyber threat intelligence se odnosi na sigurnosne mjere, jasno definirane procedure, ljudi i njihove odgovornosti te tehnologije koje se koriste.
Stoga, ulaganje u edukaciju zaposlenika ključno je za izgradnju sveobuhvatnog pristupa kibernetičkoj sigurnosti. Na taj način organizacije osiguravaju da su njihovi zaposlenici najjača karika u obrani od sve složenijih cyber prijetnji.
Kako izgleda edukacija zaposlenika o hakerskim napadima?
- Radionice: Organiziranje radionica i interaktivnih treninga na kojima stručnjaci za kibernetičku sigurnost pružaju praktična uputstva o stvaranju snažnih lozinki, prepoznavanju prijetnji i pravilnom rukovanju osjetljivim informacijama.
- Simulacije napada: Organiziranje simulacija hakerskih napada kako bi zaposlenici iskusili stvarne scenarije i stekli praktično iskustvo u prepoznavanju i suzbijanju prijetnji.
- Interni resursi: Osiguravanje resursa poput informativnih brošura, videa i internetskih stranica kako bi zaposlenici imali pristup relevantnim informacijama o kibernetičkoj sigurnosti.
- Redoviti ažuriranja: Pravovremeno obavještavanje zaposlenika o najnovijim prijetnjama i tehnikama koje se koriste u svijetu kibernetičkih napada putem redovitih sastanaka, e-pošte ili internih komunikacijskih kanala.
- Nadzor i evaluacija: Praćenje napretka zaposlenika u razumijevanju i primjeni sigurnosnih praksi putem testiranja, kvizova ili evaluacija, te prilagodba edukativnih programa prema identificiranim potrebama.
Tko provodi edukaciju ovisi o organizaciji, ali često uključuje interni IT odjel ili češće suradnju s eksternim stručnjacima za kibernetičku sigurnost.
Koliko često se edukacija provodi može varirati, ali učestalost se često prilagođava dinamici prijetnji i potrebama organizacije, a redovita ažuriranja su ključna kako bi se zadržala svijest o kibernetičkoj sigurnosti na visokoj razini.
5 pravila kako se zaštiti od hakerskih napada
- Kreirajte snažne lozinke i koristite MFA
Osigurajte dodatni sloj sigurnosti korištenjem višefaktorske autentifikacije. Osim toga, usvajanje snažnih lozinki s kombinacijom velikih i malih slova, brojeva te posebnih znakova pridonosi povećanju otpornosti na neovlaštene pristupe.
- Primjena zakrpi
Redovito ažurirajte softver, operativne sustave i aplikacije primjenom zakrpi. To pomaže zatvoriti sigurnosne rupe i smanjiti rizik od iskorištavanja poznatih propusta od strane napadača.
- Zaštita VPN-om
Koristite virtualne privatne mreže (VPN) kako biste osigurali enkriptiranu komunikaciju između uređaja i interneta. Ova mjera dodatno štiti osjetljive podatke od neovlaštenog pristupa tijekom prijenosa.
- Firewall (vatrozid)
Postavite i redovito održavajte firewall zaštite kako biste kontrolirali promet između vaše mreže i interneta. To sprječava neovlaštene pristupe i filtrira potencijalno opasne podatke. Instalirajte top security antivirusni softver i endpoint zaštitu.
- Edukacija o hakerskim napadima
Hakerski napadi su posebno opasni za needucirane osobe o cyber sigurnosti. Poduzmite korake u podizanju svijesti o kibernetičkoj sigurnosti među zaposlenicima.
Redovita edukacija o prepoznavanju phishing napada, sigurnom rukovanju lozinkama i općenitoj sigurnosnoj praksi ključna je za stvaranje proaktivnog i informiranog pristupa sigurnosti.
ISO 27001 norma kao zaštita od hakerskih napada
Sveobuhvatan pristup je važan za kibernetičku sigurnost tvrtke. To znači uzeti u obzir cijeli sustav koji uključuje zaposlenike, tehnologije i regulative. Prilikom napada, hakeri najčešće traže slabu točku u cijelom sustavu.
Iskazalo se da je ljudski faktor najranjiviji te je mnogo lakše hakirati e-mail račun zaposlenika nego primjerice protokole i zaštićene softvere.
ISO 27001 je međunarodni standard koji definira kako upravljati informacijskom sigurnošću u tvrtkama. ISO norme su međunarodno priznate te ih pišu svjetski stručnjaci u području informacijske sigurnosti.
DuplicoIT omogućuje organizacijama konzultantske usluge implementiranja informacijske sigurnosti sukladno ISO 27001.
Kibernetička zaštita započinje od tri elemenata; identifikacija osoba, imovina i procesa tvrtke, odabir mjera i alata za zaštitu te kontinuirano testiranje.
Sveobuhvatna kibernetička zaštita započinje od uvođenja sustava za upravljanje informacijskom sigurnošću, tzv. ISMS. Naime, ISMS obuhvaća tehnički, organizacijski i zakonski aspekt sigurnost te se povezuje s normom ISO 27001.
Kontaktirajte naše stručnjake i konzultirajte se o najboljim rješenjima za kibernetičku sigurnost vaše tvrtke.