Kevin Ashton 1999. godine prvi puta izrekao frazu Internet of things kako bi opisao sistem u kojem je internet povezan s fizičkim stvarima pomoću senzora.
Prema nekim istraživanjima, broj povezanih uređaja će do 2030. godine premašiti 25.4 milijarde. Internet of things se više ne koristi samo u osobne svrhe, nego rapidno raste u sektorima logistike, maloprodaje i proizvodnje.
Što je IoT?
IoT ili internet stvari je mreža povezanih fizičkih uređaja (stvari ili things) čija je svrha razmjenjivati podatke s ostalim uređajima koji imaju pristup internetu. U uređaje su ugrađene softverske tehnologije čiji je cilj povezivanje s ostalim uređajima unutar mreže bez ljudske pomoći.
Primjerice, vaš smartwatch je opremljen raznim senzorima i protokolima koji mogu kontaktirati druge IoT uređaje. Smartwatch komunicira s milijunima drugih smartwatch-a u svrhu dijeljenja informacija kako bi vama pružio potrebu informaciju u pravo vrijeme.
John Romkey je 1990. godine razvio prvi IoT uređaj. Radilo se o tosteru koji se mogao upaliti i ugasiti preko internetske veze.
Pod Internet of things uređaje spadaju, naravno, pametni mobiteli, tableti i računala. Uz to, IoT su svi ostali pametni uređaji poput pametnih satova, pametnih bicikala, senzora, pametnih kućanskih uređaja, pametnih sigurnosnih sustava i mnogi drugi.
IoT uređaji se razlikuju po kompleksnosti, od jednostavnijih senzora poput termometara do kompleksnijih IoT uređaja kao potpuno autonomnih robota.
IoT uređaji za sigurnost kuće, se povezuju s raznim senzorima, alarmima, kamerama i mikrofonima kako bi pružali maksimalnu sigurnost. Ove sve postavke možete kontrolirati pomoću pametnog mobitela, tableta i računala.
Maersk, dansko poduzeće za transport robe, koristi IoT kako bi efikasnije pratilo robu, potrošnju goriva te rute kojima prolaze brodovi. Senzori IoT uređaja također mjere temperturu kontejnera kako bi se osiguralo da se lako kvarljiva roba ne uništi.
Uz to, poduzeće Maersk je implementiralo blockchain tehnologiju kako bi dodatno osiguralo svoje poslovne procese.
Kako IoT funkcionira?
Svrha IoT-a je prikupljanje i dijeljenje informacija. Budući da se podaci šalju preko internetske veze, informacije se mogu vrlo brzo dijeliti korištenjem širokog ranga wireless to jest bežičnih tehnologija.
Proces Internet of things uređaja:
- Pametni uređaji skupljaju i prosljeđuju podatke pomoću interneta ostalim uređajima
- Podaci su analizirani centralno u data centrima i cloud servisima ili pomoću edge computinga
- Završne informacije i instrukcije koje su temeljene na analizi podataka, vraćaju se drugim IoT uređajima
IoT uređaji međusobno komuniciraju kako bi pronašli rješenje za određenu komandu. Uređaji odrađuju većinu zadataka bez ljudske intervencije, no korisnici mogu odrediti postavke ili dati specifične instrukcije.
Industry 4.0 i IoT
Funkcija internet stvari u industriji je stvoriti fleksibilne i povezane digitalne tvornice u kojima je komunikacija moguća u svim dijelovima sustava.
Industrije 4.0 uključuju proizvodnju i industrijsku automatizaciju koristeći se pametnim strojevima i senzorima u svrhu samoreguliracije bez ljudskog kontakta.
Skladišta kompanije Amazon, koriste modernu tehnologiju skladištenja koje se sastoji od IoT tehnologija i robotike. Povezivanje ljudi i tehnologije je učinilo Amazon jedno od poduzeća s najefikasnijim procesom skladištenja robe.
IoT uređaji koriste i edge computing tehnologiju. Edge computing procesuira podatke na lokaciji gdje su prikupljeni ili korišteni. Što znači da su podaci IoT uređaja obrađeni na takozvanom ‘rubu’ umjesto da se podaci prvo šalju u data centre ili cloud, gdje se analiziraju i onda potom vraćaju.
Ovo je brži način jer se podaci procesuiraju na ‘bližem’ edge poslužitelju. Tako se podaci mogu brzo analizirati u realnom vremenu, što je cilj Internet of things uređaja.
Nedostaci IoT uređaja
- Potencijalne kibernetičke prijetnje. Budući da su uređaji ovisni o internetu, velika je mogućnost napada hakera.
- Upravljanje kompleksnim podacima. Internet of things uređaji prikupljaju velike količine podataka u kratkom vremenu, što iziskuje cloud servise koji mogu skladištiti tu količinu podataka.
- Ovisnost uređaja o dostupnosti internetske veze. Naime, ne iziskuju svi IoT uređaji internetsku vezu, no u tom slučaju moraju biti povezani s uređajem koji su dio mreže kako bi izvršili zadatke.
- Manjak standarda vezanih za funkcionalnost IoT uređaja. Ne postoje međunarodni protokoli ili procedure za implementaciju ovakvih uređaja u poduzeće.
Prednosti IoT uređaja
- Veća produktivnost ljudi. Budući da Internet of things uređaji nude veliku količinu informacija što ubrzava rad korisnika.
- Ušteda vremena. Pomoću ovakvih uređaja repetativni zadaci se mogu automatizirati.
- Velika povezanost. Internet of things je mreža povezanih tehnologija u koje su ugrađeni napredni senzori i softveri.
- Smanjenje troškova. Internet of things tehnologija pojednostavljuje održavanje sustava unutar poduzeća. Primjerice senzori koji javljaju koliko robe je na zalihama.
Cyber sigurnost i IoT
IoT je definitivno tehnologija u trendu zadnjih godina. Prema istraživanju IoT Analytics, do 2025. će biti više od 27 milijarde povezanih uređaja.
Prijetnje poput iskorištavanje softverskih slabosti uređaja, razvija strah od kibernetičkih napada.
Možda se pojedinci ne zabrinjavaju od krađe podataka, ali poduzeća koja implementiraju Internet of things sustave moraju imati jaki kibernetički obrambeni sustav kako bi zaštitili važne podatke.
Cyber opasnosti Internet of things uređaja:
Malware napadi. Budući da su ovi uređaji uvijek spojeni na internet, to ih čini ranjivim na napade hakere.
Softverske slabosti i firmware. Internet of things uređaji iziskuju česta ažuriranja i efikasnu antivirusnu zaštitu, ako se korisnik toga ne pridržava, uređaji su u opasnosti od kibernetičkog napada.
Nesigurna komunikacija. Sigurnosna zaštite provjerava svaki uređaj u mreži te bez njega, povezani uređaji su u opasnosti od krađe informacija.
Krađa podataka. Bez jakih lozinki i enkripcije podataka, pametni uređaji su omiljeni hakerima za nedopušteni pristup podacima.
Savjeti kako zaštititi IoT uređaje:
- Redovita softverska ažuriranja Internet of things uređaja.
- Antivirusna provjera i korištenje VPN-a.
- Spajanje samo na provjerene wifi mreže.
- Dvofaktorska autentifikacija te redovito ažuriranje jakih lozinki.
Pametni gradovi ovise o Internet of things tehnologiji. New York, Copenhagen i Pariz su samo neki od gradova koji koriste Smart city tehnologiju. U takvim gradovima, IoT upravlja gradskim osvjetljenjem, kontrolira vodoopskrbu, kontrolira gradski promet i mnoge druge aktivnosti bez ljudske pomoći.
IoT tehnologije pojednostavljuju život ljudi jer pružaju potrebne informacije u pravom vremenu. Dok u poslovnom svijetu efikasno nadzire poslovne procese te omogućuje veću produktivnost zaposlenika smanjenjem repetativnih i kompleksnih zadataka.
Za više informacija iz svijeta tehnologija, zapratite naš DuplicoIT Tech blog.