Web 3.0 više neće biti teorija, nego realnost.
Web 3.0 je sljedeća generacija World Wide Web-a. Koristit će strojno učenje kako bi pružao bolje iskustvo internetskih korisnika.
Informacijska sigurnost kao velika današnja dilema, stvorila je potrebu za razvojem novog, modernijeg i sigurnijeg načina internetskog surfanja.
Što nam donosi web 3.0, pročitajte u nastavku.
Što je web 3.0
Web 3.0 kao treća generacija interneta, sljedeća je evolucija World Wide Web-a. Popularan pod nazivom semantic web, temelji se na strojnom učenju kako bi pružao bogatije iskustvo korisnika na internetu.
Naime, web 3.0 će se koristiti decentraliziranim aplikacijama koje će koristiti blockchain tehnologiju. Također, strojno učenje i umjetna inteligencija će imati veliki utjecaj na razvoj inteligentnih i prilagodljivih aplikacija u budućnosti.
Trebalo je 10 godina da se svijet prebaci iz Web 1.0 na Web 2.0. Očekuje se da će trebati još više od 10 godina kako bi se implementirao napredni web 3.0.
Ideja Web 3.0 je da bude potpuno decentraliziran. Naime, korisnici neće trebati pristupati internetu pomoću posrednika poput Google-a. Svaki korisnik će imati kontrolu nad vlasništvom svojih podataka, što nije slučaj s dosadašnjim web 2.0.
Većina osobnih podataka korisnika na Webu 2.0 je u rukama malog broja utjecajnih kompanija poput Meta, Youtube i Twitter-a.
Korisnici će moći odabrati koje informacije će htjeti dijeliti te koje prodati, umjesto toga da ih kompanije skupljaju bez njihovog dopuštenja.
Primjerice, web tražilice ‘Brave’ nagrađuje korisnike koji gledaju njihove oglase. Surfanjem putem ove tražilice, korisnici za nagradu dobivaju BAT token koji je kriptovaluta. Očekuje se da će u web-u 3.0 biti upravo ovakve web tražilice.
Obilježja web 3.0
1. Decentralizacija
Činjenica da nekolicina utjecajnih kompanija kontrolira internet, potaknula je razvijanje treće generacije interneta. Kako bi se smanjio njihov utjecaj na korisnike, potpuna kontrola korisnika nad dijeljenjem osobnih informacija je primaran cilj.
Temelj web 3.0 je vraćanje kontrole u ruke korisnika.
Decentralizirani način upravljanja podacima će smanjiti iskorištavanje korisničkih podataka od strane kompanija u cilju profitiranja. Uz to, treća generacija WWW-a će omogućiti korisnicima da ne ovise o posrednicima te će surfati internetom bez da se njihov identitet prati.
2. Tokenizacija
Web 3.0 tokeni su digitalna imovina koja je usko povezana s vizijom stvaranja decentraliziranog interneta.
Tokenizacija je proces digitalizacije imovine ili dijelova imovine, kako bi se se zaštitila prava vlasnika. Digitalizirana imovina se pretvara u takozvane tokene kojima vlasnici mogu slobodno trgovati.
Tokeni služe kao zamjena za originalnu imovinu.
Tokeni pružaju zaštitu osjetljivih informacija jer su bazirani na sigurnosnoj tehnologiji koja koristi proces kriptiranja. Vrlo popularni NFT uključuje tokenizaciju stvarne imovine. Treća generacija interneta će staviti digitalizaciju imovine na viši nivo, uz veću kibernetičku sigurnost.
3. Metaverse
Metaverse je digitalna realnost koja omogućuje korisnicima da se na internetu povežu i komuniciraju u realnom vremenu. Nadalje, metaverse je ujedno i virtualni svijet u obliku 3D modela, koji koristi virtualnu i proširenu stvarnost.
Ljudi najčešće povezuju riječ Metaverse s gaming industrijom, no postoji veća korist virtualne realnosti osim online igara.
Web 3.0 je fokusiran na to tko će upravljati internetom, dok će se metaverse koristiti za omogućavanje interakcije korisnika s internetom.
Web 3.0 će koristiti metaverse za stvaranje 3D svijeta koji će integrirati društvene mreže, gaming svijet, kripto tržište, školovanje i poslovni svijet sve na jednoj platformi.
4. Blockchain
Budući da je već jasno da će web 3.0 biti zasnovan na decentraliziranim tehnologijama, nije čudno što će blockchain biti važan dio nove generacije interneta.
Glavni faktori treće generacije interneta je eliminiranje posrednika, korištenje pametnih ugovora (engl. Smart contracts) te korištenje kriptografije za zaštitu podataka. Očekuje se da će blockchain biti glavna pokretačka snaga novog interneta.
5. Umjetna inteligencija
Web 3.0 će se koristiti umjetnom inteligencijom kako bi brže pružao relevantne podatke korisnicima. Umjetna inteligencija će sama pretraživati web i ponuditi korisnicima sadržaje koje oni traže,
Ideja korištenja umjetne inteligencije je brže pružanje relevantnih podataka korisnicima, nego što je slučaj kod web-a 2.0. Web stranice koje će se koristiti umjetnom inteligencijom će brže analizirati koja je specifična potreba posjetitelja kako bi on imao bolje korisničko iskustvo.
Semantički web će koristiti umjetnu inteligenciju za razvoj naprednijeg prepoznavanja glasa (engl. voice recognition) kako bi razumijela informacije na ljudski način. Pretpostavlja se da će pretraživanje interneta pomoću glasa biti primaran način kretanja internetom.
Web 1.0
Web 1.0 se odnosi na prvu generaciju World Wide Web-a. 1991. godine je objavljena prva web stranica kojom je on i započeo.
Uslijedio je nastanak Internet Explorer-a kao prve internetske tražilice. Nadalje, nastale su popularne internetske trgovine poput Amazona i Ebay-a.
2000. godine Google je uveo internetsko oglašavanje te su se pojavile prve društvene mreže poput MySpace-a, Facebooka, LinkedIn-a i drugih. Godinu kasnije, blog web stranice i vrlo korištene ilegalne piratske stranice koje su dobile na popularnosti.
Obilježja weba 1.0
- Statičke web stranice. Odnose se na web stranice koje prikazuju informacije koje se nikada ne mijenjaju. Naime, takve web stranice se ne ažuriraju te ih korisnici mogu samo čitati bez da utječu na njih.
- Web stranice nisu interaktivne. Korisnici su mogli samo posjetiti te web stranice, nisu mogli utjecati ili doprinositi web stranicama kako mogu danas. Zbog toga je web 1.0 nazvan i read only web.
- Nije bio kontroliran. Jedno od velikih utjecaja na razvoj web-a 2.0 je to što jake kompanije imaju kontrolu nad prikupljanjem i korištenjem korisničkih podataka. Uz to, web 1.0 dao slobodu kreatorima sadržaja te ih nitko nije mogao prisiliti na mijenjanje ili brisanje sadržaja.
Web 2.0
Web 2.0 kao druga generacija u evoluciji World Wide Web-a. Ujedno je današnji web kojeg koristimo. U svojim počecima, Web 2.0 je uveo dinamičke web stranice. Promjena koju je donio Web 2.0 je bila poticanje interakcije korisnika, jaka internetska povezanost te razvijeni napredni komunikacijski kanali.
Statička web stranica je ona koja se ne mijenja, to jest korisnici ju mogu samo čitati. Korisnici upisuju IP adresu ručno, što je bilo tipično u počecima interneta to jest Web-a 1.0.
Dinamička web stranica je ona koja se mijenja i prikazuje različiti sadržaj svaki puta kada je otvorena. Sadržaj na web stranici se mijenja ovisno o dobu dana, korisniku, lokaciji…
Termin ‘web 2.0’ je patentirao marketingaš Dale Dougherty, koji je htio izmisliti privlačno ime za jednu internetsku konferenciju, ne znajući da će to biti popularan naziv za drugu generaciju WWW-a.
Obilježja web 2.0
- Interakcija korisnika. Web 2.0 je stvorio virtualnu komunikaciju putem aplikacija i društvenih mreža te omogućio globalnu povezanost.
- Cloud servisi. Pohrana podataka na virtualnom prostoru putem interneta je jedno od najkorisnijih informatičkih rješenja koje je donio web 2.0.
- Društvene mreže. Ono što je promjenilo svijet su zasigurno društvene mreže i aplikacije koje su unaprijedile digitalizaciju svijeta.
Spajanjem strojnog učenja i blockchain tehnologija, web 3.0 je evolucija koja će omogućiti da umjetna inteligencija samostalno razumije značenje informacija. Također, moći će naučiti koji su interesi korisnika te koja je veza između ponašanja korisnika na internetu.
Web 3.0 neće samo omogućiti vlasništvo nad podacima te digitalnoj imovini i identitetu, nego garantira privatnost informacija korisnika.
Iako web 3.0 još zapravo ne postoji, sve veća popularnost decentralizacije i blockchaina govori kako je on bliži nego što se čini.
Želite više informacija o digitalnom svijetu?
Zapratite naš DuplicoIT Tech blog.